Za sve koji hoće da se malo razgibaju, da povrate izgubljenu kondiciju, ili skinu nepoželjno masno tkivo, kao i one koji su već ranije vežbali pa hoće da se podsete, Tai Či Čuan je odlično rešenje.
Tai Či Čuan je stara kineska veština, koja se smatra borilačkom veštinom, ali ujedno koristi zdravlju, i deluje blagotvorno na ceo organizam. Sastoji se od niza laganih pokreta koji se izvode elegatntno i sa punom svešću. Tai Či Čuan aktivira Ći (energiju) u čitavom telu i pokreće čakre, delujući tako i na endokrine žlezde i unutrašnje organe.
U Novom Sadu se program vežbi Tai Či Čuana izvodi u Dunavskom parku, na poljani blizu male fontane i jezerceta, svakog Utorka i Četvrtka, od 18-19 h. Programe vodi instruktor i učitelj Tai Či Čuana Dragan Petrović, čovek koji je osnovao prvi Tai Či Čuan klub u Srbiji.
Vežbanje je besplatno. Pridružite se!
Naravno, svi oni koji žele da se Tai Či Čuanom bave ozbiljno, mogu se javiti Draganu i on će im dati obaveštenje.
Vizije, ideje i promišljanja o Čoveku i univerzumu sa aspekta filosofije, poezije, nauke, umetnosti, misticizma, kulture, vrednosti, smisla... Visions,ideas and reflections on Man and Universe, from the viewpoint of philosophy, poetry, science, arts, mysticism, culture, values, meaning...
петак, 6. јул 2012.
Vavilonska turbulencija
I tada, dok sam krivio vrat, pokušavajući da uhvatim što veći segment živopisnog leda, koji je lelujao pod nama, ekstatično uznemiren, ponet kontinuitetom prostora koji smo osvajali, prizor Vavilona ciknuo je kao orlić koji se tek izlegao, nameštajući se u gnezdu i podižući svoja još nejaka krilca, zračeći svojom potencijalnom poezijom.
Prizori večitog leda komešali su se i stapali sa vrtloženjem razvejanih oblika oblaka, sve prožeto zanosnim bojama svetlosti sunca koje se sudaralo sa metalnim krilima velike ptice, čiji sam bio putnik. Vavilon mi je bio na usnama kada me je probudila turbulencija na 11.200 metara nadmorske visine. Još samo dva sata do odredišta.
Na licu Nabukodonosora nisam mogao nazreti nikakav smisao. Pre svega nagon, koji je izbijao iz njega neuhvatljivom silinom, mada sa izvesnim pomakom prema duhovnosti.
Terasasti slapovi, u nizovima, poput stepenika, terali su čoveka da usklikne. Čitava ta kompozicija izgledala je kao preneta tu sa kakvog slikarskog platna. Stajao sam i mirno čekao da me pozove Semiramida, tako su je zvali.
ne terajte me da vrištim, jer vrišti mi se
i sva moja misaonost nepodnošljivo žudi da iskoči
da se rasprostre, oživi, pa ipak ne znam
da li bi to bilo dovoljno da dočara utisak neke nedovršeno savršene transformacije
koja se prelivala, zapljuskujući me i prožimajući
začinjući u meni kristale začudnih i nemih vizija
da, reče anđeo u meni, ovo je original
sve ostalo su samo pokušaji imitiranja
sve drugo su samo bledi patrljci ove svekolike opštosti
samo sećanja na najstvarniju bravuru stvaralaštva
i osetih se sasvim živim i celovitim
sasvim nepostojećim
osim Vavilona nije bilo više ničeg
(iz zbirke Vavilonski vodopadi)
Prizori večitog leda komešali su se i stapali sa vrtloženjem razvejanih oblika oblaka, sve prožeto zanosnim bojama svetlosti sunca koje se sudaralo sa metalnim krilima velike ptice, čiji sam bio putnik. Vavilon mi je bio na usnama kada me je probudila turbulencija na 11.200 metara nadmorske visine. Još samo dva sata do odredišta.
Na licu Nabukodonosora nisam mogao nazreti nikakav smisao. Pre svega nagon, koji je izbijao iz njega neuhvatljivom silinom, mada sa izvesnim pomakom prema duhovnosti.
Terasasti slapovi, u nizovima, poput stepenika, terali su čoveka da usklikne. Čitava ta kompozicija izgledala je kao preneta tu sa kakvog slikarskog platna. Stajao sam i mirno čekao da me pozove Semiramida, tako su je zvali.
ne terajte me da vrištim, jer vrišti mi se
i sva moja misaonost nepodnošljivo žudi da iskoči
da se rasprostre, oživi, pa ipak ne znam
da li bi to bilo dovoljno da dočara utisak neke nedovršeno savršene transformacije
koja se prelivala, zapljuskujući me i prožimajući
začinjući u meni kristale začudnih i nemih vizija
da, reče anđeo u meni, ovo je original
sve ostalo su samo pokušaji imitiranja
sve drugo su samo bledi patrljci ove svekolike opštosti
samo sećanja na najstvarniju bravuru stvaralaštva
i osetih se sasvim živim i celovitim
sasvim nepostojećim
osim Vavilona nije bilo više ničeg
(iz zbirke Vavilonski vodopadi)
Vavilonski vodopadi
Bio sam siguran da sam znao kvalitet i ukus ovog sveta. Za mene nikakvih tajni nije bilo. Univerzum je bio ukroćen i spoznat. Ja sam bio njegov neprikosnoveni vladar. Ali, onda sam sreo nekoga ko me je zatekao na spavanju i ukrao mi univerzum, zamenivši ga nekim drugim. Kada sam se ponovo probudio, brzo sam uvideo da moj univerzum nije bio onaj isti koji sam ostavio pre sna. Bio mi je potpuno stran. Shvatio sam da nisam saznao dovoljno. A onda sam pronašao poruku:
,,Da li si spreman da otkriješ tačku u kojoj se ukrštaju svetovi, iz koje jedni ishode a drugi uviru? Ako jesi, dođi da ti ispričam o viziji Vavilonskih vodopada.”
Kada sam prvi put čuo za viziju Vavilonskih vodopada, ništa mi nije bilo jasno. Žudeo sam za tim časom kada ću moći da se približim dovoljno blizu da je doživim. Ništa mi nije rečeno o samoj viziji. Niti o tome kako da je doživim.
Dat mi je samo jedan savet: da osluškujem. Kada budem dovoljno dugo slušao, prepoznaću tajanstveni zvuk i tada ću moći da uđem kroz vrata. Jer, vrata će se otvoriti samo jednom i tada moram odlučno reagovati.
Vizija se dešava u trenutku. Ona cveta i grana se svom širinom vidika, obuzimajući nas poput gigantske plazmoidne hobotnice sa milijardu milijardi sićušnh, tananih pipaka, inicirajući u nama jedinstven, dubok, vibrirajući osećaj topline i nežnosti. Osećaj je neopisiv jer ga je nemoguće porediti sa bilo kojim osećajem iz individualne riznice iskustva.
Još je čudnije to što se taj osećaj neprimetno menja, preobražavajući se i nijansirajući svoj intenzitet, tonalitet i opseg delovanja. Mirijade pčelinjih uboda rastače se u besprekorno plavetnilo okeanske blagodeti, cik i delić fantazmagorije smenjuje spazam i tiho neonsko zračenje iznutra.
Vrtloženje, nizovi minijaturnih protuberanci, proboji i šikljaji razbuktalih boja, stvaraju pred nama igru sfera. Ako istrajemo, bivamo usisani u nju, u tačku. Rastrzani krikovima, izukrštani dimenzijama, iščeznućemo, stopljeni sa uz-burkanom strujom preobražavanja. To je beskonačna vizija, neprestani tok promene stanja.
Ove reči će vas pripremiti za viziju Vavilonskih vodopada. Osluškujte. Pratite ritam tišine. Uočićete pravilne razmake, periodična zgušnjavanja i muk, primetićete lepotu hijero-glifa urezanih u prividnu tišinu. A onda ćete i vi začuti jasan, odsečan zvuk. To će biti zvuk otvaranja vrata. Uđite.
(iz zbirke Vavilonski vodopadi)
,,Da li si spreman da otkriješ tačku u kojoj se ukrštaju svetovi, iz koje jedni ishode a drugi uviru? Ako jesi, dođi da ti ispričam o viziji Vavilonskih vodopada.”
Kada sam prvi put čuo za viziju Vavilonskih vodopada, ništa mi nije bilo jasno. Žudeo sam za tim časom kada ću moći da se približim dovoljno blizu da je doživim. Ništa mi nije rečeno o samoj viziji. Niti o tome kako da je doživim.
Dat mi je samo jedan savet: da osluškujem. Kada budem dovoljno dugo slušao, prepoznaću tajanstveni zvuk i tada ću moći da uđem kroz vrata. Jer, vrata će se otvoriti samo jednom i tada moram odlučno reagovati.
Vizija se dešava u trenutku. Ona cveta i grana se svom širinom vidika, obuzimajući nas poput gigantske plazmoidne hobotnice sa milijardu milijardi sićušnh, tananih pipaka, inicirajući u nama jedinstven, dubok, vibrirajući osećaj topline i nežnosti. Osećaj je neopisiv jer ga je nemoguće porediti sa bilo kojim osećajem iz individualne riznice iskustva.
Još je čudnije to što se taj osećaj neprimetno menja, preobražavajući se i nijansirajući svoj intenzitet, tonalitet i opseg delovanja. Mirijade pčelinjih uboda rastače se u besprekorno plavetnilo okeanske blagodeti, cik i delić fantazmagorije smenjuje spazam i tiho neonsko zračenje iznutra.
Vrtloženje, nizovi minijaturnih protuberanci, proboji i šikljaji razbuktalih boja, stvaraju pred nama igru sfera. Ako istrajemo, bivamo usisani u nju, u tačku. Rastrzani krikovima, izukrštani dimenzijama, iščeznućemo, stopljeni sa uz-burkanom strujom preobražavanja. To je beskonačna vizija, neprestani tok promene stanja.
Ove reči će vas pripremiti za viziju Vavilonskih vodopada. Osluškujte. Pratite ritam tišine. Uočićete pravilne razmake, periodična zgušnjavanja i muk, primetićete lepotu hijero-glifa urezanih u prividnu tišinu. A onda ćete i vi začuti jasan, odsečan zvuk. To će biti zvuk otvaranja vrata. Uđite.
(iz zbirke Vavilonski vodopadi)
четвртак, 5. јул 2012.
Izašla knjiga poezije Vavilonski vodopadi
Konačno je svetlo dana ugledala moja druga zbirka poezije pod naslovom Vavilonski vodopadi.
Objavljena je u izdanju Orpheus-a iz Novog Sada, istaknute izdavačke kuće koja objavljuje vredna dela iz oblasti poezije, proze, publicistike, političke teorije i prakse, filosofije, sociologije, književne kritike i drugih oblasti.
Moja knjiga Vavilonski vodopadi je druga knjiga u ciklusu od pet knjiga, koji sam planirao. To će biti pentalogija. Svaka knjiga odgovara po jednom od četiri elemenata (Vatra,Voda, Vazduh, Zemlja), a peti je integrišući, i predstavlja Boga, kao sveobjedinjujućeg, svevidećeg i sveobuhvatnog.
Vavilonski vodopadi, u tom ciklusu, predstavljaju Vodu. Sve je tu u znaku Vode, i sva simbolika je povezana sa Vodom.
Voda se povezuje sa težnjom, predanošću i vizijom.
Lično sam veoma zadovoljan kako knjiga izgleda. Na koricama je fragment jednog od najslavnijih slika (triptiha) velikog slikara Hieronimusa Boša Vrt zemaljskih užitaka.
Na kraju, od srca se zahvaljujem svom izdavaču, Selimiru Raduloviću, vlasniku Orpheus-a, i samom pesniku, koji je prepoznao vrednost moje poezije i odlučio se da objavi pesme u ova tako prozaična i brutalna vremena.
Nadam se da će ponovo doći vreme poezije. Jedino je poetska reč sposobna da nas izbavi iz ove obamrlosti koja nas je sve obuzela, da nas prene i probudi - za lepotu i smisao koje čekaju negde, skrivene iza nekog žbuna ili kamička, žudeći da ih otkrijemo.
Objavljena je u izdanju Orpheus-a iz Novog Sada, istaknute izdavačke kuće koja objavljuje vredna dela iz oblasti poezije, proze, publicistike, političke teorije i prakse, filosofije, sociologije, književne kritike i drugih oblasti.
Moja knjiga Vavilonski vodopadi je druga knjiga u ciklusu od pet knjiga, koji sam planirao. To će biti pentalogija. Svaka knjiga odgovara po jednom od četiri elemenata (Vatra,Voda, Vazduh, Zemlja), a peti je integrišući, i predstavlja Boga, kao sveobjedinjujućeg, svevidećeg i sveobuhvatnog.
Vavilonski vodopadi, u tom ciklusu, predstavljaju Vodu. Sve je tu u znaku Vode, i sva simbolika je povezana sa Vodom.
Voda se povezuje sa težnjom, predanošću i vizijom.
Lično sam veoma zadovoljan kako knjiga izgleda. Na koricama je fragment jednog od najslavnijih slika (triptiha) velikog slikara Hieronimusa Boša Vrt zemaljskih užitaka.
Na kraju, od srca se zahvaljujem svom izdavaču, Selimiru Raduloviću, vlasniku Orpheus-a, i samom pesniku, koji je prepoznao vrednost moje poezije i odlučio se da objavi pesme u ova tako prozaična i brutalna vremena.
Nadam se da će ponovo doći vreme poezije. Jedino je poetska reč sposobna da nas izbavi iz ove obamrlosti koja nas je sve obuzela, da nas prene i probudi - za lepotu i smisao koje čekaju negde, skrivene iza nekog žbuna ili kamička, žudeći da ih otkrijemo.
четвртак, 21. јун 2012.
ADIŽES SEMINAR - MENADŽMENT SRCEM ILI UMEĆE NEPOSREDNOSTI
U velelepnom Madlenianumu, centru kulturnih zbivanja, u Zemunu, 20.06.2012. je održan ciklus predavanja jednog od najvećih živih učitelja teorije i prakse menadžmenta, dr Isaka Adižesa.
U prelepom ambijentu Madlenianuma sjatilo se oko 150 ljudi - top menadžera, poslovnih ljudi, profesora, studenata univerziteta i ostalih zainteresovanih da čuju živu reč uvaženog dr Adižesa.
Iako živi u Americi, Adižes je predavanja držao na tečnom srpskom jeziku. S obzirom da je detinjstvo proveo na ovim prostorima (rođen u Skoplju, a završio osnovnu školu u Beogradu), u Srbiji je uvek rado viđen gost.
Tako je bilo i ovog puta. Doktor Adižes je u predavanju neposredan, stalno u pokretu, bira jednostavne, udarne reči, govori srcem i odiše vedrinom. Govorio je o svojoj magičnoj tehnici menadžmenta, još jednom pokazavši koliko je nadmoćna u odnosu na ostale, začaurene i statične teorije menadžmenta koje se danas predaju na većini univerziteta u svetu, uključujući i prestižne univerzitete u SAD.
Ukazao je na važnost promena, razotkrio famu "problema"- ukazavši na činjenicu da je probleme nemoguće izbeći, jer promene donose probleme, i izveo famoznu formulu uspeha,kao odnos između eksterne integracije i interne dezintegracije. Ključ uspeha je po dr Adižesu - UPP - uzajamno poverenje i poštovanje, čime se smanjuje interna dezintegracija.
Isak Adižes je pred publikom, koja je zahvalno učestvovala u interakciji, izlagao jezgro svog učenja o menadžmentu - formulu PAEI (proizvodnja, admnistriranje, preduzetništvo i integrisanje), kombinujući i prekombinujući svojim čarobnim štapićem sastavne elemente ove formule i uvek je svaku kombinaciju potkrepljivao primerima iz prakse.
Sve vreme je "guru menadžmenta" dr Adižes svoja izlaganja ilustrovao anegdotama, slikovitim primerima, poslovicama i šalama, i na momente izazivao spontane izlve oduševljenja.
U veličanstvenom foajeu Madlenianuma u pauzama su prisutni mogli da uživaju u prigodnoj muzici koju je svirao orkestar Aleksandra Dujina, a svi su imali reči hvale za prebogatu trpezu koja je u vidu švedskog stola bila priređena na velikoj pauzi za ručak.
U foajeu su takođe bile izložene knjige i časopisi izdavača Hesperia edu, Beograd i Adizes BC, Novi Sad, koji su ujedno i organizovali ovaj zaista značajan događaj. Njihov štand je sve vreme bio posećen, što govori o još uvek živom interesovanju ljudi za poslovnu literaturu.
Sve u svemu, vrlo značajan događaj i izuzetno iskustvo.
U prelepom ambijentu Madlenianuma sjatilo se oko 150 ljudi - top menadžera, poslovnih ljudi, profesora, studenata univerziteta i ostalih zainteresovanih da čuju živu reč uvaženog dr Adižesa.
Iako živi u Americi, Adižes je predavanja držao na tečnom srpskom jeziku. S obzirom da je detinjstvo proveo na ovim prostorima (rođen u Skoplju, a završio osnovnu školu u Beogradu), u Srbiji je uvek rado viđen gost.
Tako je bilo i ovog puta. Doktor Adižes je u predavanju neposredan, stalno u pokretu, bira jednostavne, udarne reči, govori srcem i odiše vedrinom. Govorio je o svojoj magičnoj tehnici menadžmenta, još jednom pokazavši koliko je nadmoćna u odnosu na ostale, začaurene i statične teorije menadžmenta koje se danas predaju na većini univerziteta u svetu, uključujući i prestižne univerzitete u SAD.
Ukazao je na važnost promena, razotkrio famu "problema"- ukazavši na činjenicu da je probleme nemoguće izbeći, jer promene donose probleme, i izveo famoznu formulu uspeha,kao odnos između eksterne integracije i interne dezintegracije. Ključ uspeha je po dr Adižesu - UPP - uzajamno poverenje i poštovanje, čime se smanjuje interna dezintegracija.
Isak Adižes je pred publikom, koja je zahvalno učestvovala u interakciji, izlagao jezgro svog učenja o menadžmentu - formulu PAEI (proizvodnja, admnistriranje, preduzetništvo i integrisanje), kombinujući i prekombinujući svojim čarobnim štapićem sastavne elemente ove formule i uvek je svaku kombinaciju potkrepljivao primerima iz prakse.
Sve vreme je "guru menadžmenta" dr Adižes svoja izlaganja ilustrovao anegdotama, slikovitim primerima, poslovicama i šalama, i na momente izazivao spontane izlve oduševljenja.
U veličanstvenom foajeu Madlenianuma u pauzama su prisutni mogli da uživaju u prigodnoj muzici koju je svirao orkestar Aleksandra Dujina, a svi su imali reči hvale za prebogatu trpezu koja je u vidu švedskog stola bila priređena na velikoj pauzi za ručak.
U foajeu su takođe bile izložene knjige i časopisi izdavača Hesperia edu, Beograd i Adizes BC, Novi Sad, koji su ujedno i organizovali ovaj zaista značajan događaj. Njihov štand je sve vreme bio posećen, što govori o još uvek živom interesovanju ljudi za poslovnu literaturu.
Sve u svemu, vrlo značajan događaj i izuzetno iskustvo.
недеља, 17. јун 2012.
PROMOCIJA NOVIH KNJIGA DR ISAKA ADIŽESA U BEOGRADU
Veliko mi je zadovoljstvo da vam na svom blogu najavim
PROMOCIJU 3 KNJIGE DR ISAKA ADIŽESA
u Beogradu, 21.06.2012.
Promocija tri knjige dr Isaka Adižesa:
Ove tri knjige predstavljaju Adižesovu trilogiju, o tri ključne oblasti u kojima je uvaženi dr Adižes dao svoj doprinos sveljudskom znanju - menadžmentu, međunarodnoj politici i ličnom razvoju tj. duhovnom razvoju.
Napominjem da sam drugu knjigu - Adižes o politici lično preveo, a za prvu knjigu - Adižes o menadžmentu sam uradio redakciju prevoda.
O knjigama će govoriti: dr Isak Adižes, Zorica Stablović-Bulajić, generalni direktor Hesperia edu, Beograd i Nebojša Carić, generalni direktor Adizes BC, Novi Sad-Beograd. Biću prisutan i ja, kao prevodilac, sa drugim prevodiocima i ljudima koji su radili na ove tri jedinstvene knjige.
Dođite da nam se pridružite i saznate zbog čega je dr Isak Adižes "guru" menadžmenta i jedinstvena, svestrana ličnost koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
PROMOCIJU 3 KNJIGE DR ISAKA ADIŽESA
u Beogradu, 21.06.2012.
Promocija tri knjige dr Isaka Adižesa:
- Adižes o menadžmentu
- Adižes o politici
- Adižes o ličnom razvoju
Ove tri knjige predstavljaju Adižesovu trilogiju, o tri ključne oblasti u kojima je uvaženi dr Adižes dao svoj doprinos sveljudskom znanju - menadžmentu, međunarodnoj politici i ličnom razvoju tj. duhovnom razvoju.
Napominjem da sam drugu knjigu - Adižes o politici lično preveo, a za prvu knjigu - Adižes o menadžmentu sam uradio redakciju prevoda.
O knjigama će govoriti: dr Isak Adižes, Zorica Stablović-Bulajić, generalni direktor Hesperia edu, Beograd i Nebojša Carić, generalni direktor Adizes BC, Novi Sad-Beograd. Biću prisutan i ja, kao prevodilac, sa drugim prevodiocima i ljudima koji su radili na ove tri jedinstvene knjige.
Dođite da nam se pridružite i saznate zbog čega je dr Isak Adižes "guru" menadžmenta i jedinstvena, svestrana ličnost koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
ISAK ADIŽES U BEOGRADU
Ovo je prilika koja se ne sme propustiti!
Isak Adižes (puno ime i prezime: Ichak Kalderon Adizes), jedan od vodećih imena u teoriji i praksi menadžmenta (upravljanja), boraviće u Beogradu 20. i 21. juna 2012. godine.
Isak Adižes je priznati svetski autoritet iz oblasti menadžmenta, upravljanja promenama i organizacije preduzeća i važi za jednog od dvadeset najpriznatijih »gurua«
menadžmenta današnjice. Najpoznatiji je po svom delu Životni ciklusi preduzeća (Corporate Lifecycles: How Organizations Grow and Die and What to Do About It), proglašena je za jedbu od 10 najboljih knjiga iz oblasti biznisa odstrane renomiranog poslpovnog časopisa Library Journal.
Isak Adižes spada u 30 (Top 30) najboljih lidera i 30 najboljih konsultanata u svetu.
Adižes živi i radi u Santa Barbari, SAD, gde je sedište njegovog instituta - Adizes Consulting.
Adizes posluje kao internacionalna mreža konsultantskih kompanija instalisanih u različitim područjima sveta, čija centrala se nalazi u Santa
Barbari, u Kaliforniji, SAD. Oblasti konsaltinga kojima se bave Adizes centri su:
upravljanje organizacionim promenama, korporativni rast i razvoj, strategija,
organizacija, prodaja i marketing, korporativne finansije, operativni
menadžment, upravljanje ljudskim resursima i sl.
Adizes metod, u osnovi multidisciplinaran i holistički
pristup menadžment konsaltingu, sastoji se od originalne postavke životnih
ciklusa preduzeća, jedinstvene tipologije za utvrđivanje pojedinih menadžerskih
stilova i originalnog načina za sprovođenje I ovladavanje promenama u
organizacijama.
Dana 20.06.2012. dr Adižes će u Beogradu održati seminar-predavanje na temu upravljanja kompleksnosti. Program jedat u prilogu (sve dalje informacije na sajtu organizatora: Adizes BC (http://www.adizesbc.biz/sr/vesti) i Hesperia edu (http://www.hedu.biz/)
Sa velikim zadovoljstvom vas pozivamo na predavanje dr Isaka Adizesa
PROGRAM PREDAVANJA
DR ADIZES: Ostvarite profitabilan rast danas
Madlenianum Opera & Theatre Zemun
20. JUN 2012
DR ADIZES: Ostvarite profitabilan rast danas
Madlenianum Opera & Theatre Zemun
20. JUN 2012
10:00 - 11:00 |
Registracija učesnika u foajeu Madlenianuma |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
11:00 - 11:10 | Pozdravna reč organizatora Nebojša Carić, CEO, Adizes Business Consulting |
||||||
11:10 - 12:15 | Blok 1. Dr Isak Adizes: Managing Complexity |
||||||
12:15 - 12:45 | Kafe pauza | ||||||
12:45 - 14:00 | Blok 2. Dr Isak Adizes: Managing Complexity |
||||||
14:00 - 15:00 | pauza za ručak | ||||||
15:00 - 16:15 | Blok 3. Dr Isak Adizes: Managing Complexity | ||||||
16:15 - 17:30 | Adizes Networking Koktel uz Aleksandar Dujin Orkestra u foajeu Madlenianum | |
четвртак, 31. мај 2012.
IZVODI IZ NEOBJAVLJENOG RUKOPISA KNJIGE ČOVEČANSTVO NA IVICI
Slede zvodi iz mog neobjavljenog rukopisa knjige Čovečanstvo na ivici, koja će biti objavljena sledeće godine - 2013. Ovo su delovi koji se odnosi na "kraj politike".
"Ali, u odnosu na ranije reagovanje naroda, današnji narodi su duboko svesni
da je politika demokratije najbezočnija prevara. Oni znaju da su potpuno
nemoćni, i u tom saznanju povukli su se u ljušture svojih domova, svesni da je
jedino što im preostaje – iščekivanje.
Čega ili koga? Ne znaju ni sami, ali oni čekaju, i jedino što ih još održava u
životu je čekanje i nejasna, slabašna nada, da će se dogoditi neko čudo, i da
će se prokleta mašinerija vlasti jednom u budućnosti srušiti ili nestati.
Politika je mrtva!
Nakon lakrdije od izbora koja je održana u dva navrata, 6. i 20. maja 2012.
godine, možemo slobodno da proglasimo da je demokratija u Srbiji, kao i uopšte,
sloboda i pravo građana da biraju vlast ili da utiču na izbor vlasti, što je
suština demokratije, mrtva.
Posle izbora, zamrla je svaka nada. Ljudi su potpuno utihnuli. Vlada neka
opasna, zloslutna, podmukla tišina. Kao neko zatišje pred buru, neko tiho
vrenje, komešanje, nervoza i huk.
Ali, ono što istinski zastrašuje, nije samo osećaj naroda da je prevaren i
obmanut, već nešto što je mnogo dublje, što tutnji bolno usred grudi – to je
osećaj potpune nemoći, nemoći da se bilo šta uradi ili preduzme.
I ne samo to. U danima koji su slavljeni i veličani kao dani sudbinske
odluke za srpski narod, ali i sve ostale narode i etničke zajednice koji žive u
Srbiji – ko je pobedio, a ko izgubio? U nenadmašno perfidnoj političkoj igri u
kojoj su konci vučeni veštinom prevejanog arhikosmičkog ’šahiste’, krajnji
ishod je totalni obrt, neočekivan za sve. I najednom, kada se magluština oko
izbornih zavrzlama počela pomalo slegati, i jedni i drugi, i ’žuti’ i ’oni
drugi’, i ’evrooptimisti’ i ’evroskeptici’ stali su, zanemeli, u čudu. I jedni
i drugi su prevareni."
четвртак, 16. фебруар 2012.
INTERVJU SA DRAGANOM JOVANOVIĆEM DANILOVIM
U najnovijem broju Pečata,lista slobodne Srbije, objavljen je sjajan intervju sa jednim od naših najboljih pesnika, Draganom Jovanovićem Danilovim.
Danilov je izuzetno plodan stvaralac - napisao je 20 knjiga poezije, eseja, romana i monografija o slikarima.
On je izgradio svoj sopstveni poetski izraz, pevajući jezgrovito, bujno i barokno.
U ovom intervjuu Danilov se uglavnom osvrće na svoje stvaralaštvo i aktuelnu književnu i umetničku scenu Srbije. Danilov ubojito i britko kritikuje savremenu srpsku književnu scenu i ne ostaje nedorečen. Naprotiv, kao malo ko među našim "intelektualcima" on direktno izražava svoje mišljenje.
Već sam naslov intervjua govori mnogo: "Ne volim pisce savetnike političkih prinčeva".
Izvodi iz intervjua:
O književnoj sceni u Srbiji:
"Čitava jedna tužna karnevalska kohorta pisaca sada podržava pisanje jednog osrednjeg pisca koji voli da bude blizu prinčeva i savetuje ih."
"Čovek se nekako navikne da takav književni ološ prebiva okolo, kao što su pacovi tu, blizu nas, u kanalizaciji."
O politici:
"Mi živimo u vremenu fanatizma političke filozofije."
"Srbi su danas postali narod duboko zabasao u hipnotičko stanje verujućeg fanatizma."
"O poeziji i kritici:
"Jedini ispravni put poeziji jeste privrženost, živo suprotstavljanje,i pre svega, književno znalstvo."
"Poezija i kritika osvetljavaju jedna drugu. Problem je,naravno,u čitanju. Danas se čita brzopleto, prelako, površno, sanjivo, rastreseno."
"Mislim da je poezija najvitalniji deo srpske književnosti danas."
U najnovijem broju Pečata,lista slobodne Srbije, objavljen je sjajan intervju sa jednim od naših najboljih pesnika, Draganom Jovanovićem Danilovim.
Danilov je izuzetno plodan stvaralac - napisao je 20 knjiga poezije, eseja, romana i monografija o slikarima.
On je izgradio svoj sopstveni poetski izraz, pevajući jezgrovito, bujno i barokno.
U ovom intervjuu Danilov se uglavnom osvrće na svoje stvaralaštvo i aktuelnu književnu i umetničku scenu Srbije. Danilov ubojito i britko kritikuje savremenu srpsku književnu scenu i ne ostaje nedorečen. Naprotiv, kao malo ko među našim "intelektualcima" on direktno izražava svoje mišljenje.
Već sam naslov intervjua govori mnogo: "Ne volim pisce savetnike političkih prinčeva".
Izvodi iz intervjua:
O književnoj sceni u Srbiji:
"Čitava jedna tužna karnevalska kohorta pisaca sada podržava pisanje jednog osrednjeg pisca koji voli da bude blizu prinčeva i savetuje ih."
"Čovek se nekako navikne da takav književni ološ prebiva okolo, kao što su pacovi tu, blizu nas, u kanalizaciji."
O politici:
"Mi živimo u vremenu fanatizma političke filozofije."
"Srbi su danas postali narod duboko zabasao u hipnotičko stanje verujućeg fanatizma."
"O poeziji i kritici:
"Jedini ispravni put poeziji jeste privrženost, živo suprotstavljanje,i pre svega, književno znalstvo."
"Poezija i kritika osvetljavaju jedna drugu. Problem je,naravno,u čitanju. Danas se čita brzopleto, prelako, površno, sanjivo, rastreseno."
"Mislim da je poezija najvitalniji deo srpske književnosti danas."
TEKST O KNJIZI EZRA PAUND U POLITICI
U jučerašnem broju Politike objavljen je prikaz knjige Ezra Paund Čarlsa Normana, koju sam ja preveo i napisao predgovor.
Tekst pod naslovom Bunt i sloboda Ezre Paunda napisala je Marina Vulićević. Može se skinuti sa sledećeg linka: http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Bunt-i-sloboda-Ezre-Paunda.sr.html
Nadam se da će biti još ovakvih prikaza knjige.
Evo dva karakteristična izvoda iz prikaza;
"Један човек – то је много ствари, стога никада није захвално судити о некоме само на основу једног периода његовог живота, а када је реч о ствараоцу, наводећи само идеје које је заступао изван уметности."
"Сада имамо прилику да читамо опсежну биографију „Езра Паунд”, у издању новосадског „Орфеуса” и преводу и са предговором Виктора Радуна Теона, причу о читавом животу овог америчког песника, преводиоца, есејисте, економског теоретичара и политичког пропагатора. Ову студију још 1960. године написао је Чарлс Норман, и критичари је сматрају као изузетну, „непревазиђену по прецизности, исцрпности и јасноћи стила”."
"Читамо о Езри Паунду (1885–1972), великом бунтовнику, вечито неприлагођеном човеку који је напустио Америку и настанио се у Енглеској, дружио се са великим писцима англоамеричке књижевне сцене, В. Б. Јејтсом, Т. С. Елиотом, Џејмсом Џојсом, Д. Х. Лоренсом, Т. Е. Хјумом и другима. Дубоко проживљавајући једно преломно доба, погодно за велике идеје, Паунд је бескомпромисно напустио и Лондон, емигрирајући у Париз, центар уметничког живота, а затим у Италију. Данас се његова улога у развоју модерне књижевности тумачи и овако: „Паундов утицај може се пратити кроз архиве најмање педесет ’малих’ часописа објављених са обе стране Атлантика, између 1916. и 1939. године”."
U jučerašnem broju Politike objavljen je prikaz knjige Ezra Paund Čarlsa Normana, koju sam ja preveo i napisao predgovor.
Tekst pod naslovom Bunt i sloboda Ezre Paunda napisala je Marina Vulićević. Može se skinuti sa sledećeg linka: http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Bunt-i-sloboda-Ezre-Paunda.sr.html
Nadam se da će biti još ovakvih prikaza knjige.
Evo dva karakteristična izvoda iz prikaza;
"Један човек – то је много ствари, стога никада није захвално судити о некоме само на основу једног периода његовог живота, а када је реч о ствараоцу, наводећи само идеје које је заступао изван уметности."
"Сада имамо прилику да читамо опсежну биографију „Езра Паунд”, у издању новосадског „Орфеуса” и преводу и са предговором Виктора Радуна Теона, причу о читавом животу овог америчког песника, преводиоца, есејисте, економског теоретичара и политичког пропагатора. Ову студију још 1960. године написао је Чарлс Норман, и критичари је сматрају као изузетну, „непревазиђену по прецизности, исцрпности и јасноћи стила”."
"Читамо о Езри Паунду (1885–1972), великом бунтовнику, вечито неприлагођеном човеку који је напустио Америку и настанио се у Енглеској, дружио се са великим писцима англоамеричке књижевне сцене, В. Б. Јејтсом, Т. С. Елиотом, Џејмсом Џојсом, Д. Х. Лоренсом, Т. Е. Хјумом и другима. Дубоко проживљавајући једно преломно доба, погодно за велике идеје, Паунд је бескомпромисно напустио и Лондон, емигрирајући у Париз, центар уметничког живота, а затим у Италију. Данас се његова улога у развоју модерне књижевности тумачи и овако: „Паундов утицај може се пратити кроз архиве најмање педесет ’малих’ часописа објављених са обе стране Атлантика, између 1916. и 1939. године”."
субота, 22. октобар 2011.
Nova zbirka poezije Viktora Raduna Teona - Vavilonski vodopadi
Moja druga zbirka poezije pod naslovom Vavilonski vodopadi u izdanju Orpheusa iz Novog Sada, biće objavljena za vreme trajanja Sajma knjiga u Beogradu, od 23. do 30. oktobra.
Vavilonski vodopadi je zbirka koja se nadovezuje na moju prvu zbirku - Jaje jednoroga, i čini drugi deo velikog ciklusa od pet zbirki poezije, kako sam planirao da realizujem. Svaka zbirka je u skladu sa određenim "elementom". Prva zbirka poezije je, naravno, bila posvećena Prvom principu, Bogu, odnosno Duhu. Druga je posvećena elementu Vode. Treća će biti posvećena Vatri.
Zadovoljstvo mi je da pozovem sve koji su zainteresovani za moje radove i pisanija, i moju poeziju uopšte, da dođu na Sajam, na štand izdavačke kuće Orpheus iz Novog Sada.
Ovde čitaocima bloga dajem na uvid jednu pesmu iz zbirke, gde se objašnjava simbolizam zbirke.
Reč pre sazdanja
Ova knjiga je satkana od vizija, a ne od reči. Ona je testament koji se nastavlja na moju prvu poetsku knjigu Jaje Jednoroga.
Ako je prva knjiga bila otelotvorenje čistog Duha, koji mi se ukaza u obličju snežno-belog jednoroga, tada je ova druga ispoljenje elementa Vode.
U godinama koje dolaze, čovek će se naći pred ogromnim iskušenjima.
Kada se na vrletnom putu bude isprečio bezdan, ko će ga preskočiti?
Da li će se kraj pokazati kao obmana?
Voda je prvo veliko iskušenje.
Ovde je zapisana tajna žrtvovanja. Tajna Vavilona.
Veliki potop.
Inicijacija. Smrt i ponovno rođenje.
понедељак, 19. септембар 2011.
Branko MIljković
OSEĆANJE SVETA
Pronicljiva vatro ne iskušavaj me toliko
Dok me ne shvate pevaću neometen
U mome srcu sunce i noć postaju ljubavnici
Kad sanjam u vrtu ispod jorgovana
Miris je zgusnuta praznina u biću
Koje se udaljava od sebe kao u molitvi
I tako starimo ja i moj plamen
I tako se opijamo svojim životom i pepelom
MIris cveta je miris njegove buduće smrti
To miriše njegova senka njegovo ime
Toliko proslavljeno u vazduhu
Toliko traženo u rečnicima.
Taj iskren miris nežna magla u glavi
Kaže da je osećanje sveta u jeziku
Al nepokretna reč brzo iscrpe svoj smisao
A cvet ustupi svoj nežni koren zvezdi
Branko Miljković - pesnik i i filosof
Branko MIljković je za mene uvek bio pesnik za pesnike.
Filosofski pesnik. Ili kako to lepo kaže Saša Radojčić, filosofičan pesnik.
On je živeo poeziju i opevao život.
Branko u svojoj poeziji promišlja o mnogim istinski bitnim pitanjima sveta i čoveka. Njegova poezija je istinski humanistička.
Poezija i filosofija se dodiruju, prepliću. Poeta, kao i filosof, ne mire se sa svetom kako izgleda, pokušavajući da dokuče svet kakav jeste.
Od težnje se ne može pobeći.
U Brankovu čast, preneću ovde njegovu pesmu Osećanje sveta.
Filosofski pesnik. Ili kako to lepo kaže Saša Radojčić, filosofičan pesnik.
On je živeo poeziju i opevao život.
Branko u svojoj poeziji promišlja o mnogim istinski bitnim pitanjima sveta i čoveka. Njegova poezija je istinski humanistička.
Poezija i filosofija se dodiruju, prepliću. Poeta, kao i filosof, ne mire se sa svetom kako izgleda, pokušavajući da dokuče svet kakav jeste.
Od težnje se ne može pobeći.
U Brankovu čast, preneću ovde njegovu pesmu Osećanje sveta.
четвртак, 18. август 2011.
IZBOR NAJBOLJIH KNJIGA IZDATIH U SRBIJI U PRVOJ DECENIJI XXI VEKA
(Napomena:
Tekst koji sledi preuzet je sa bloga Saše Radojčića: http://sasa.radojcic.org/mojih-top-10
V. R. Teon)
Mojih top 10
Poslednjih dana se u književnoj i kulturnoj javnosti govori o izboru autora čije će se knjige prevoditi na nemački u okviru priprema nastupa Srbije na Lajpciškom sajmu knjiga 2011, gde će naša zemlja biti počasni gost. Pozvano je tridesetak kritičara da daju svoje predloge najboljih knjiga u prvoj deceniji XXI veka, i na osnovu njihovih glasova formira se lista autora reprezentativnih za sadašnji trenutak srpske književnosti.
Pošto sam se našao u tom kritičarskom kolu, ovde prenosim svoju top-listu. U njoj je najmanje romana i uopšte proze, a najviše poezije – ne zato što sam sektaški naklonjen pesništvu (a jesam), nego pre svega zato što je u našoj književnosti poslednjih 15-20 godina poezija znatno kvalitetnija i vitalnija od proze. U listu sam uvrstio i tri knjige iz esejistike, žanra koji je uvek autsajder u takmičenjima za “najčitanija” dela, ali dugoročno pruža najbolju dijagnozu estetskih mogućnosti jednog vremena.
Da ne dužim – mojih top 10:
Esejistika:
Borislav Radović, O pesnicima i o poeziji (2001)
Jovan Hristić, Terasa na dva mora (2002)
Dragan Stojanović, Lepa bića Ive Andrića (2003)
Poezija:
Novica Tadić, Okrilje (2001)
Duško Novaković, Smetenjakov crtež (2002)
Vojislav Karanović, Svetlost u naletu (2003)
Radmila Lazić, Doroti Parker bluz (2003)
Milan Đorđević, Radost (2008)
Živorad Nedeljković, Ovaj svet (2009)
Proza:
Vladimir Tasić, Kiša i hartija (2004)
Autor teksta: Saša Radojčić
(Napomena:
Tekst koji sledi preuzet je sa bloga Saše Radojčića: http://sasa.radojcic.org/mojih-top-10
V. R. Teon)
Mojih top 10
Poslednjih dana se u književnoj i kulturnoj javnosti govori o izboru autora čije će se knjige prevoditi na nemački u okviru priprema nastupa Srbije na Lajpciškom sajmu knjiga 2011, gde će naša zemlja biti počasni gost. Pozvano je tridesetak kritičara da daju svoje predloge najboljih knjiga u prvoj deceniji XXI veka, i na osnovu njihovih glasova formira se lista autora reprezentativnih za sadašnji trenutak srpske književnosti.
Pošto sam se našao u tom kritičarskom kolu, ovde prenosim svoju top-listu. U njoj je najmanje romana i uopšte proze, a najviše poezije – ne zato što sam sektaški naklonjen pesništvu (a jesam), nego pre svega zato što je u našoj književnosti poslednjih 15-20 godina poezija znatno kvalitetnija i vitalnija od proze. U listu sam uvrstio i tri knjige iz esejistike, žanra koji je uvek autsajder u takmičenjima za “najčitanija” dela, ali dugoročno pruža najbolju dijagnozu estetskih mogućnosti jednog vremena.
Da ne dužim – mojih top 10:
Esejistika:
Borislav Radović, O pesnicima i o poeziji (2001)
Jovan Hristić, Terasa na dva mora (2002)
Dragan Stojanović, Lepa bića Ive Andrića (2003)
Poezija:
Novica Tadić, Okrilje (2001)
Duško Novaković, Smetenjakov crtež (2002)
Vojislav Karanović, Svetlost u naletu (2003)
Radmila Lazić, Doroti Parker bluz (2003)
Milan Đorđević, Radost (2008)
Živorad Nedeljković, Ovaj svet (2009)
Proza:
Vladimir Tasić, Kiša i hartija (2004)
Autor teksta: Saša Radojčić
уторак, 16. август 2011.
EZRA PAUND: Biografija Ezre Paunda po prvi put na srpskom jeziku
Biografija Ezre Paunda po prvi put na srpskom jeziku
Konačno, posle višemesečnog napornog rada, završio sam prevod biografije Ezre Paunda američkog pisca i biografa Čarlsa Normana.
Ovo je prva biografija Ezre Paunda na srpskom jeziku. Normanova biografska monografija o Ezri Paundu uskoro će se ekskluzivno pojaviti i na srpskom tržištu knjiga, u izdanju istaknute izdavačke kuće Orpheus iz Novog Sada. Ova knjiga će popuniti prazninu koja postoji u oblasti moderne angloameričke i svetske književnosti i baciće novo svetlo na Paundov život i priključenija, i njegovu herojsku i tragičnu umetničku i životnu odiseju.
Šta reći o Ezri Paundu?
Ezra Veston Lumis Paund (1885-1972) svakako predstavlja jedinstvenu pojavu u modernoj književnosti. Bez njega slika svetske književnog i umetničkog stvaralaštva XX veka bila bi tek puka žvrljotina ili skica nekog neveštog slikara. Paund je čovek koji je prodrmao ustajalu književnu scenu Evrope i Amerike, i uneo nove, originalne kolorite i tonove, podižući celokupnu perspektivu i unoseći novu energiju u stvaranje. Paundov književni i umetnički zanos, njegovo osobenjaštvo, vulkanska radna i kreativna energija, naučni i eksperimentatorski pristup pisanju, ostavili su upečatljiv potpis na angloameričkoj, ali i svetskoj poetskoj, književnoj i umetničkoj mapi.
Ezra Paund je pionir, herojska, ali i tragična figura, koji je umetnost i naročito književnost, prihvatao u potpunosti, bez ostatka, kao polje nepreglednih mogućnosti. On je bio istinski čovek od pera, poeta koji je živeo poeziju, čovek koji je krčio puteve književnog stvaralaštva, stvarajući nove forme izražavanja, avangardista i inovator. Paund je bio živa inkarnacija poezije, koji je mislio, govorio, stvarao i prevodio poeziju, ali i koji se oblačio, pozirao i nametao kao pesnik, kao umetnik.
Živeći i stvarajući od početka do kasnih decenija XX veka, svedočio je burnim promenama i tranzicijama, revolucijama i ratovima, doživljavajući i preživljavajući tragične sudbine svojih prijatelja i kolega. Uvek se osećao delom elite, ali bio je učitelj i vođa istinskim genijima, pesnik pesnika, umetnik umetnika. Stoga je Paund prvi među najvećima, jer to je čovek koji je vodio i podučavao čitavo jedno sazvežđe velikih stvaralaca s početka XX veka, među kojima se (samo u oblasti književnosti) ističu: T. S. Eliot, Dž. Džojs, V. B. Jejts, E. Hemingvej, V. K. Vilijams, E. E. Kamings, R. Frost, i mnogi drugi.
Paund je u književne krugove početkom XX veka ušao nenadano i silovito, kao mladi američki pesnik, zaneseni obožavalac trubadura, Dantea i latinskih pesnika. Zasvetleo je nebom kao kometa, obrušivši se na stare, prevaziđene kalupe pisanja u tadašnjoj angloameričkoj književnosti, u vidu preživelih romantičara i prerafaelita, i nametnuo nove vrednosti i poglede.
Neshvaćen i progonjen, uticajan i gromoglasan, Paund je ostavio dubok trag u savremenoj američkoj i svetskoj književnosti, ali i umetnosti, ekonomiji, politici. Paundova autentičnost i nepatvoreni karakter zračili su na ljude iz njegove okoline, i ujedno zbunjivali i zastrašivali one koji ga nisu poznavali, ili nisu hteli da ga upoznaju.
O ovom genijalnom američkom pesniku napisano je malo dobrih biografija. Biografija Ezre Paunda, koju je napisao renomirani američki biograf i pisac Čarls Norman (1904-1996), u izdanju Funk & Wagnalls, USA, 1960. godine, predstavlja vrhunski estetski i literarni doživljaj. Norman je vrlo studiozno pristupio izučavanju života i dela znamenitog američkog i svetskog pisca, potrudivši se da prosečnom čitaocu približi karakter, ličnost i temperament slavnog pisca i oživi njegov lik, opisujući ga u različitim životnim prilikama – za vreme studija, tokom njegovog boravka u Londonu, Parizu, Italiji i drugim mestima u koja je putovao i radio, za vreme njegove profašističke propagande...
Norman ispisuje ovu biografiju na način napetog, uzbudljivog trilera, uvodeći u štivo zaplete, prenoseći razgovore i rasprave Paunda sa svojim istomišljenicima i oponentima, navodeći njegove izjave, kritičke oglede, recenzije savremenika, pesme, eseje, prepiske i poglede. U Paundovoj biografiji saznajemo dosta detalja i o drugim slavnim piscima i umetnicima sa kojima je Paund drugovao i koje je pomagao i svesrdno podržavao (T. S. Eliot, Džojs, V. B. Jejts, Vilijams, Hemingvej, D. H. Lorens, Frost, V. Luis, H. Dulitl, Aldington, F. M. Foks, Brankuzi, Godje-Breska, i mnogi drugi).
U ovoj sveobuhvatnoj ali jezgrovitoj biografiji nalazimo obilje podataka, autentičnih svedočanstava, analize Paundovih brojnih radova, i stičemo uvid u nemerljivu kompleksnost pesnikovog pogleda na svet, koji se u svojim delima inspirisao Konfučijem i trubadurima, buneći se protiv kapitalističke pohlepe za profitom i kamatom (usura), i kritikujući američku i britansku invazionističku politiku.
Čitalac ima dragocenu priliku da doživi čari atmosfere boemije, magiju poezije, ali i svu divnu ljudskost i jednostavnost koja je odlikovala pesnike, pisce, slikare, vajare, muzičare, intelektualce, koji su se radovali zbog svojih dela, saučestvovali sa uspesima i neuspesima svojih kolega, burno se zabavljali, i živeli život punim plućima, verujući u istinsku snagu umetnosti, u snagu promene. To je upravo ona atmosfera i onaj duh koji, na žalost, više ne postoji, ili se tu i tamo oseti u tragovima, a koji nam je danas svima veoma potreban.
V. R. Teon
Konačno, posle višemesečnog napornog rada, završio sam prevod biografije Ezre Paunda američkog pisca i biografa Čarlsa Normana.
Ovo je prva biografija Ezre Paunda na srpskom jeziku. Normanova biografska monografija o Ezri Paundu uskoro će se ekskluzivno pojaviti i na srpskom tržištu knjiga, u izdanju istaknute izdavačke kuće Orpheus iz Novog Sada. Ova knjiga će popuniti prazninu koja postoji u oblasti moderne angloameričke i svetske književnosti i baciće novo svetlo na Paundov život i priključenija, i njegovu herojsku i tragičnu umetničku i životnu odiseju.
Šta reći o Ezri Paundu?
Ezra Veston Lumis Paund (1885-1972) svakako predstavlja jedinstvenu pojavu u modernoj književnosti. Bez njega slika svetske književnog i umetničkog stvaralaštva XX veka bila bi tek puka žvrljotina ili skica nekog neveštog slikara. Paund je čovek koji je prodrmao ustajalu književnu scenu Evrope i Amerike, i uneo nove, originalne kolorite i tonove, podižući celokupnu perspektivu i unoseći novu energiju u stvaranje. Paundov književni i umetnički zanos, njegovo osobenjaštvo, vulkanska radna i kreativna energija, naučni i eksperimentatorski pristup pisanju, ostavili su upečatljiv potpis na angloameričkoj, ali i svetskoj poetskoj, književnoj i umetničkoj mapi.
Ezra Paund je pionir, herojska, ali i tragična figura, koji je umetnost i naročito književnost, prihvatao u potpunosti, bez ostatka, kao polje nepreglednih mogućnosti. On je bio istinski čovek od pera, poeta koji je živeo poeziju, čovek koji je krčio puteve književnog stvaralaštva, stvarajući nove forme izražavanja, avangardista i inovator. Paund je bio živa inkarnacija poezije, koji je mislio, govorio, stvarao i prevodio poeziju, ali i koji se oblačio, pozirao i nametao kao pesnik, kao umetnik.
Živeći i stvarajući od početka do kasnih decenija XX veka, svedočio je burnim promenama i tranzicijama, revolucijama i ratovima, doživljavajući i preživljavajući tragične sudbine svojih prijatelja i kolega. Uvek se osećao delom elite, ali bio je učitelj i vođa istinskim genijima, pesnik pesnika, umetnik umetnika. Stoga je Paund prvi među najvećima, jer to je čovek koji je vodio i podučavao čitavo jedno sazvežđe velikih stvaralaca s početka XX veka, među kojima se (samo u oblasti književnosti) ističu: T. S. Eliot, Dž. Džojs, V. B. Jejts, E. Hemingvej, V. K. Vilijams, E. E. Kamings, R. Frost, i mnogi drugi.
Paund je u književne krugove početkom XX veka ušao nenadano i silovito, kao mladi američki pesnik, zaneseni obožavalac trubadura, Dantea i latinskih pesnika. Zasvetleo je nebom kao kometa, obrušivši se na stare, prevaziđene kalupe pisanja u tadašnjoj angloameričkoj književnosti, u vidu preživelih romantičara i prerafaelita, i nametnuo nove vrednosti i poglede.
Neshvaćen i progonjen, uticajan i gromoglasan, Paund je ostavio dubok trag u savremenoj američkoj i svetskoj književnosti, ali i umetnosti, ekonomiji, politici. Paundova autentičnost i nepatvoreni karakter zračili su na ljude iz njegove okoline, i ujedno zbunjivali i zastrašivali one koji ga nisu poznavali, ili nisu hteli da ga upoznaju.
O ovom genijalnom američkom pesniku napisano je malo dobrih biografija. Biografija Ezre Paunda, koju je napisao renomirani američki biograf i pisac Čarls Norman (1904-1996), u izdanju Funk & Wagnalls, USA, 1960. godine, predstavlja vrhunski estetski i literarni doživljaj. Norman je vrlo studiozno pristupio izučavanju života i dela znamenitog američkog i svetskog pisca, potrudivši se da prosečnom čitaocu približi karakter, ličnost i temperament slavnog pisca i oživi njegov lik, opisujući ga u različitim životnim prilikama – za vreme studija, tokom njegovog boravka u Londonu, Parizu, Italiji i drugim mestima u koja je putovao i radio, za vreme njegove profašističke propagande...
Norman ispisuje ovu biografiju na način napetog, uzbudljivog trilera, uvodeći u štivo zaplete, prenoseći razgovore i rasprave Paunda sa svojim istomišljenicima i oponentima, navodeći njegove izjave, kritičke oglede, recenzije savremenika, pesme, eseje, prepiske i poglede. U Paundovoj biografiji saznajemo dosta detalja i o drugim slavnim piscima i umetnicima sa kojima je Paund drugovao i koje je pomagao i svesrdno podržavao (T. S. Eliot, Džojs, V. B. Jejts, Vilijams, Hemingvej, D. H. Lorens, Frost, V. Luis, H. Dulitl, Aldington, F. M. Foks, Brankuzi, Godje-Breska, i mnogi drugi).
U ovoj sveobuhvatnoj ali jezgrovitoj biografiji nalazimo obilje podataka, autentičnih svedočanstava, analize Paundovih brojnih radova, i stičemo uvid u nemerljivu kompleksnost pesnikovog pogleda na svet, koji se u svojim delima inspirisao Konfučijem i trubadurima, buneći se protiv kapitalističke pohlepe za profitom i kamatom (usura), i kritikujući američku i britansku invazionističku politiku.
Čitalac ima dragocenu priliku da doživi čari atmosfere boemije, magiju poezije, ali i svu divnu ljudskost i jednostavnost koja je odlikovala pesnike, pisce, slikare, vajare, muzičare, intelektualce, koji su se radovali zbog svojih dela, saučestvovali sa uspesima i neuspesima svojih kolega, burno se zabavljali, i živeli život punim plućima, verujući u istinsku snagu umetnosti, u snagu promene. To je upravo ona atmosfera i onaj duh koji, na žalost, više ne postoji, ili se tu i tamo oseti u tragovima, a koji nam je danas svima veoma potreban.
V. R. Teon
среда, 8. јун 2011.
USPAVANOST LJUDI
Na žalost, moram da konstatujem da su ljudi, mislim na prosečne, "normalne" ljude, one koje srećemo svakodnevno - uspavani.
Uspavani su jer ne znaju i ne žele da znaju šta im se zbiva, kako im se u glave sipa sve i svašta. Pritom, mislim i na politiku, a i šire.
Što se tiče politike, narod je oguglao. U promene se više ne veruje. Kakve promene? Šta su nam one donele? Gotovo ništa, ili još gore, tačnije rečeno.
Padamo sve više, tonemo, zaglibljujemo se u živi pesak, i to sada kao da nikoga više ne interesuje.
Mladi su potpuno omamljeni, ponajviše Facebook-om, ali i uopšte Internetom. Što da izlaze napolje, kada sve mogu da dobiju preko Interneta. Na Facebook-u su stalno, tamo se nalaze sa prijateljima, časkaju, razmenjuju ideje, viceve, upoznaju se, sprdaju se i zezaju. Facebook im je zamenio stvarni svet. Ako i nije Facebook, onda su silne TV sapunice, turske ili španske, i reality show serijali, tipa Veliki Brat, Farma i slično. Za svakog ima po nešto. Za sve uzrasne grupe je smišljeno nešto što će ih okupirati i odvući od stvarnosti.
Knjige skoro niko više ne čita. To što se i čita, to je uglavnom neka šund literatura, neki trilerčići, koji traju jedno čitanje i posle ih baciš.
Izborima niko više ne veruje. Sve je manje zainteresovanih za skupštinska prepucavanja.
Uzimaju nam teritoriju, i nikom ništa. Bombarduju nas, i nikom ništa. Nasilno upadaju u kancelarije i smenjuju dobre ljude, stručnjake, i nikom ništa. Obećavaju nam puteve, škole, razvoj, i ništa od toga. I opet nikom ništa. Trguju s našim ljudima, sa ljudima koji su se borili, verovali u bolje, i opet nikom ništa.
Odgovornost više ne postoji. Kako? Zašto?
To je ta omamljenost, koja nas okupira, koja okupira naša čula, jer smo bombardovani uzbuđenjima, zanimljivim sadržajima, predstavama. Ljudska psihologija je takva da čovek, a naročito mlad čovek, stalno traga za nekim novim uzbuđenjima.
Život postaje sve monotoniji, jer se sve ili gotovo sve standardizuje, i nama su preko potrebna uzbuđenja. Samo daj, daj, daj nešto novo, nešto uzbudljivo, nešto "in", nešto u "trendu", "fensi" itd.
A za to vreme, političari rasprodaju našu zemlju, truju nas, uništavaju sve što je nacionalno i patriotsko, ubeđuju nas da je bombardovanje u stvari bilo za naše dobro, prosipaju ko zna kakve hemikalije iz vazduha, guraju nas u GMO hranu i vakcine protiv izmišljenih i mutiranih virusa, obećavaju nam kule i gradove, i: NIKOM NIŠTA. NEMA VEZE.
Kako je to moguće? Kako je to uopšte moguće? Šta se to dešava sa ljudima? Zašto smo svi uspavani?
Probudimo se i protegnimo. Vreme je za novi dan.
Na žalost, moram da konstatujem da su ljudi, mislim na prosečne, "normalne" ljude, one koje srećemo svakodnevno - uspavani.
Uspavani su jer ne znaju i ne žele da znaju šta im se zbiva, kako im se u glave sipa sve i svašta. Pritom, mislim i na politiku, a i šire.
Što se tiče politike, narod je oguglao. U promene se više ne veruje. Kakve promene? Šta su nam one donele? Gotovo ništa, ili još gore, tačnije rečeno.
Padamo sve više, tonemo, zaglibljujemo se u živi pesak, i to sada kao da nikoga više ne interesuje.
Mladi su potpuno omamljeni, ponajviše Facebook-om, ali i uopšte Internetom. Što da izlaze napolje, kada sve mogu da dobiju preko Interneta. Na Facebook-u su stalno, tamo se nalaze sa prijateljima, časkaju, razmenjuju ideje, viceve, upoznaju se, sprdaju se i zezaju. Facebook im je zamenio stvarni svet. Ako i nije Facebook, onda su silne TV sapunice, turske ili španske, i reality show serijali, tipa Veliki Brat, Farma i slično. Za svakog ima po nešto. Za sve uzrasne grupe je smišljeno nešto što će ih okupirati i odvući od stvarnosti.
Knjige skoro niko više ne čita. To što se i čita, to je uglavnom neka šund literatura, neki trilerčići, koji traju jedno čitanje i posle ih baciš.
Izborima niko više ne veruje. Sve je manje zainteresovanih za skupštinska prepucavanja.
Uzimaju nam teritoriju, i nikom ništa. Bombarduju nas, i nikom ništa. Nasilno upadaju u kancelarije i smenjuju dobre ljude, stručnjake, i nikom ništa. Obećavaju nam puteve, škole, razvoj, i ništa od toga. I opet nikom ništa. Trguju s našim ljudima, sa ljudima koji su se borili, verovali u bolje, i opet nikom ništa.
Odgovornost više ne postoji. Kako? Zašto?
To je ta omamljenost, koja nas okupira, koja okupira naša čula, jer smo bombardovani uzbuđenjima, zanimljivim sadržajima, predstavama. Ljudska psihologija je takva da čovek, a naročito mlad čovek, stalno traga za nekim novim uzbuđenjima.
Život postaje sve monotoniji, jer se sve ili gotovo sve standardizuje, i nama su preko potrebna uzbuđenja. Samo daj, daj, daj nešto novo, nešto uzbudljivo, nešto "in", nešto u "trendu", "fensi" itd.
A za to vreme, političari rasprodaju našu zemlju, truju nas, uništavaju sve što je nacionalno i patriotsko, ubeđuju nas da je bombardovanje u stvari bilo za naše dobro, prosipaju ko zna kakve hemikalije iz vazduha, guraju nas u GMO hranu i vakcine protiv izmišljenih i mutiranih virusa, obećavaju nam kule i gradove, i: NIKOM NIŠTA. NEMA VEZE.
Kako je to moguće? Kako je to uopšte moguće? Šta se to dešava sa ljudima? Zašto smo svi uspavani?
Probudimo se i protegnimo. Vreme je za novi dan.
понедељак, 27. децембар 2010.
Revolt, preporod
Novi nadrealizam
Ono što je neophodno, ovom moru beznađa, ovom plavetnilu bez dna, jeste novi nadrealizam, novi uzlet nadrealnog, hiperrealnog, koji će uzdrmati tlo pod našim nogama i razbuditi plam ideja u našim zaspalim umovima.
Čoveku je neophodno novo buđenje, jer je ponovo utonuo u mulj iluzija koje je sam stvorio.
I nauka i umetnost i filosofija dospeli su do granica sopstvenog iskreiranog sveta. Dalje više ne mogu. Svaki korak dalje je prelazak u drugu ravan. Tamo gde u stvari čovek treba da pređe. Vreme je da posadi seme natčoveka.
Čovek je neprekidna transformacija. On je sam sebi predmet eksperimentisanja.
Politika uništava istinsko seme ljudskog. Instrumentalizovana moćnim krupnim globalnim biznisom, ona mrvi i poslednje ostatke slobode, meljući čoveka i pretvarajući ga u paštetu koja se može namazati na svaki hleb.
Čoveče, ne daj se! Odupri se jarmu konzumerističke filosofije i shvati da si slobodno i kreativno biće! Stvaraj i kreći se u svim pravcima!
Ono što je neophodno, ovom moru beznađa, ovom plavetnilu bez dna, jeste novi nadrealizam, novi uzlet nadrealnog, hiperrealnog, koji će uzdrmati tlo pod našim nogama i razbuditi plam ideja u našim zaspalim umovima.
Čoveku je neophodno novo buđenje, jer je ponovo utonuo u mulj iluzija koje je sam stvorio.
I nauka i umetnost i filosofija dospeli su do granica sopstvenog iskreiranog sveta. Dalje više ne mogu. Svaki korak dalje je prelazak u drugu ravan. Tamo gde u stvari čovek treba da pređe. Vreme je da posadi seme natčoveka.
Čovek je neprekidna transformacija. On je sam sebi predmet eksperimentisanja.
Politika uništava istinsko seme ljudskog. Instrumentalizovana moćnim krupnim globalnim biznisom, ona mrvi i poslednje ostatke slobode, meljući čoveka i pretvarajući ga u paštetu koja se može namazati na svaki hleb.
Čoveče, ne daj se! Odupri se jarmu konzumerističke filosofije i shvati da si slobodno i kreativno biće! Stvaraj i kreći se u svim pravcima!
Пријавите се на:
Постови (Atom)